ebola
Nema zapisa.
Blog
petak, rujan 23, 2011
Pretilost je kronična bolest, kod koje dolazi do prekomjernog nakupljanja masnih naslaga u organizmu i povećanja tjelesne težine. U pubertetu je jednako učestala kod oba spola, dok kasnije je veći broj pretilih žena u odnosu na muškarce.

-

Za određivanje stupnja uhranjenosti koristi se nekoliko jednostavnih metoda:
određivanje indeksa tjelesne mase (ITM) (eng. BMI – body mass index)
mjerenje opsega struka
mjerenje debljine kožnog nabora

Indeks tjelesne mase izračunava se tako da se tjelesna težina izražena u kilogramima podijeli sa kvadratom tjelesne visine izražene u metrima.

Osobe čiji je ITM od 20-25 imaju normalnu tjelesnu težinu, osobe čiji je ITM od 25-30 imaju prekomjernu tjelesnu težinu, one s ITM od 30-35 smatramo pretilim, a osobe čiji je ITM preko 40 smatramo ekstremno pretilim.

Opseg struka mjeri se radi određivanja tipa pretilosti. Naime, u praksi razlikujemo 2 tipa pretilosti odnosno načina raspodjele masnog tkiva na tijelu:
GINOIDNI (oblik kruške) – tipičan za žene (masno tkivo se nakuplja ispod struka,u donjem dijelu trbuha, na stražnjici, kukovima i bedrima)
ANDROIDNI (oblik jabuke) – tipičan za muškarce (nakupljanje masnog tkiva oko struka)

Androidni tip je puno opasniji od ginoidnog. Osobe oba spola sa ITM većim od 30, te muškarci obujma struka većeg od 102 cm i žene obujma struka većeg od 89 cm, rizična su skupina u pogledu pojave nezaraznih kroničnih bolesti.

Mjerenjem debljine kožnog nabora određujemo postotak masti u tijelu. To se mjerenje provodi pomoću sprave zvane kaliper i to na nekoliko mjesta na tijelu. Postotak tjelesne masti veći od 25% kod muškaraca, te veći od 30% kod žena upućuje na pretilost.

Uzroke sve više prisutne pretilosti možemo primarno potražiti u energetskoj neravnoteži – preobilan unos hrane u odnosu na potrošnju. Sjedilački način života uzeo je svoj danak. Ipak nije sve tako jednostavno kao što se čini iz gornje rečenice – koliko uneseš, potroši i stvar riješena. Svoj utjecaj imaju i genetički, nasljedni, psihološki i socijalni uzroci. Najmanji je postotak pretilosti uzrokovano hormonalnim poremećajima.

Udruga za prevenciju prekomjerne težine donijela je listu najčešćih razloga koji pogoduju nastanku prekomjerne tjelesne težine, a to su:
genetska predispozicija
usporen metabolizam i loša probava
nepravilne prehrambene navike
nedovoljna ili nikakva tjelesna aktivnost
preobilni obroci i brzo konzumiranje hrane
pogrešno vrijeme obroka (kasno navečer), preskakanje obroka (osobito doručka)
dugi sati bez jela- načelo "gladovanja i prejedanja"
nepridržavanje pravila pet manjih obroka tijekom dana
nedovoljan unos voća i povrća u svakodnevnoj prehrani
nedovoljan unos tekućine (vode) u organizam
nekontroliran unos šećera i slatkiša
unos kalorijski bogate, a nutritivno siromašne hrane (grickalice, slatkiši)
unos alkohola, gaziranih i zaslađenih pića
veliki unos soli u organizam
nedovoljno sna
lijekovi koji izazivaju debljanje (antidepresivi)
zadržana prekomjerna tjelesna težina dobivena tijekom trudnoće
stres

Ono zbog čega je pretilost najopasnija je to što utire put mnogim kroničnim bolestima poput:
hipertenzije (povećanog krvnog tlaka)
bolestima srca i krvnih žila
šećerne bolesti (tip II)
raka (kod žena: grlić maternice, žuč, jajnici, dojke, crijeva; kod muškaraca: crijeva, rektum, prostate)
zastoj u disanju tijekom sna
osteoarthritis
giht (visok udio urične kiseline u krvi)
bolesti žučnog mjehura i kamenac



Životni vijek pretile osobe je obično kraći u odnosu na osobu normalne težine. Također, najnovija istraživanja pokazala su da žene s prekomjernom težinom, odnosno s visokim indeksom tjelesne mase, koje se podvrgnu postupku umjetne oplodnje, imaju dvaput veći rizik od spontanog pobačaja.

Prekomjerna tjelesna težina drugi je najčešći uzrok preventabilnih smrtnih slučajeva (prvi je pušenje), a šesti je najvažniji čimbenik rizika razvoja kroničnih bolesti.

Stoga ako se ne želite boriti sa većinom gore navedenih posljedica – jedite malo i redovito, hodajte barem 30 minuta dnevno i nemojte zaboraviti da nijedna krajnost nije dobra.

Izvor: fitness.com.hr
Kristina Božac, dipl. nutricionist

raffaello007 @ 13:36 |Komentiraj | Komentari: 10 | Prikaži komentare
gooogle 1254
ludilo blog
Nema zapisa.
prer
Ako vas skripta automatski ne preusmjeri na novu adresu, kliknite ovdje.
Ako vas skripta automatski ne preusmjeri na novu adresu, kliknite ovdje.
pre
Nema zapisa.
ččč
Nema zapisa.
centar
adsenseuheaderu
Google Adsense1111
Anketa
Ocijenite kvalitetu mog bloga?





Linkovi
www.zdravlje-prehrana.com 
Anketa
Koju vrstu kruha najčešće konzumirate?





Index.hr
Nema zapisa.